Pet europskih zemalja ove godine drastično smanjuje račune za energiju – ušteda ide do 58 posto

Zemlje EU-a s najčišćom strukturom izvora energije bit će zaštićenije od naglog rasta cijena nafte i plina, dok rat s Iranom dodatno naglašava stvarnu cijenu ovisnosti o fosilnim gorivima.

U roku od dva dana nakon napada na Bliski istok, cijene nizozemskog TTF-a (referentne točke za veleprodajne cijene plina u Europi) skočile su za 68 posto, na 52,8 eura po megavatsatu, što je najviša razina u dvije godine.

Početkom ovog tjedna (ponedjeljak, 20. travnja) TTF se trgovao po znatno nižoj cijeni od 40,2 eura po MWh. Pad je uslijedio nakon znakova značajne deeskalacije tijekom dvotjednog primirja, no cijene su i dalje znatno više nego prije početka sukoba (31,5 eura po MWh).

"Ne postoje skokovi cijena sunčeve svjetlosti niti embarga na vjetar"

Velik dio volatilnosti povezan je s iranskom kontrolom Hormuškog tjesnaca, prolaza širokog 38 kilometara kojim prolazi oko petine globalne opskrbe naftom i plinom. U ožujku je izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u EU pao za 11 posto.

To je potaknulo povjerenika EU-a za energetiku da preporuči državama postupno punjenje skladišta tijekom ljeta kako bi se "ublažio pritisak na cijene i izbjegla utrka pred kraj ljeta“, piše Euronews.

Istodobno, to je dodatno ubrzalo interes za domaće obnovljive izvore energije, koji se sve češće smatraju stabilnijim ulaganjem u uvjetima geopolitičkih napetosti.

"Ne postoje skokovi cijena sunčeve svjetlosti niti embarga na vjetar“, izjavio je prošlog mjeseca glavni tajnik UN-a António Guterres.

Može li čista energija zaštititi EU od rasta cijena plina?

Novo izvješće Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) pokazuje da je, unatoč rastu cijena i strahovima od smanjenih zaliha, EU i dalje "bolje zaštićen” od osjetljivosti na cijene nego 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu.

To je ponajprije rezultat rasta obnovljivih izvora energije, koji su 2025. dosegnuli rekordne razine i mogli bi EU-u uštedjeti čak 5,8 milijardi eura u 2026. zamjenom skupljeg plina.

Stručnjaci napominju da bi uštede bile još veće da u mnogim državama cijena plina ne određuje cijenu električne energije, zbog marginalnog modela određivanja cijena u EU-u.

U 2025. godini svaki porast cijene plina od 1 euro po MWh doveo je do rasta cijene električne energije od 0,37 eura po MWh – što je smanjenje od osam posto u odnosu na 2022.

"To je izravno povezano s odvajanjem cijene električne energije od plina i ulaganjima u čistu energiju, čiji je udio u proizvodnji električne energije u EU-u porastao za 14 posto u 2025. u odnosu na 2022.“, navodi se u izvješću.

Koje su zemlje EU-a najzaštićenije od rasta cijena plina?

Sve države članice EU-a smanjile su osjetljivost na kretanje cijena plina posljednjih godina zahvaljujući većem udjelu čiste energije.

Ipak, potrošači u pet zemalja – Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj i Slovačkoj – imaju najveće koristi, jer imaju najviši udio čiste energije u proizvodnji električne energije. Procjenjuje se da će te zemlje ove godine uštedjeti 8,5 milijardi eura, odnosno 58 posto u odnosu na zemlje s najlošijim energetskim miksom (Poljska, Italija, Grčka, Estonija i Nizozemska).

Švedska se istaknula kao zemlja s najmanjom osjetljivošću na cjenovne šokove plina. Za svaki rast cijene plina od 1 euro, cijena električne energije ondje raste tek 0,04 eura po MWh.

"Iako Švedska ima razine skladišta plina ispod prosjeka EU-a, njezina minimalna ovisnost o plinu – jer 99 posto električne energije dolazi iz čistih izvora – dodatno štiti tržište od cjenovnih šokova“, navodi se u izvješću.

Španjolska i Portugal također imaju koristi od ubrzanih ulaganja u obnovljive izvore, uz rast od 21 posto od 2022., potaknut ponajprije snažnim rastom solarne energije od 74 posto.

Istodobno, njihova osjetljivost na cijene plina smanjena je za 53 posto. Prošle godine, za svaki rast cijene plina od 1 euro, cijena električne energije u toj zajedničkoj zoni rasla je za 0,089 eura po MWh – treća najniža razina u EU-u.

Francuska je također značajno smanjila osjetljivost na cijene plina, ponajviše zahvaljujući rastu čiste energije, čime je ta osjetljivost prepolovljena između 2022. i 2025.

Koje zemlje plaćaju cijenu ovisnosti o fosilnim gorivima?

Nizozemska, unatoč rastu proizvodnje čiste energije od 31 posto, i dalje je osjetljivija na cijene plina nego 2022.

Iako udio solarne i vjetroenergije u proizvodnji električne energije premašuje prosjek EU-a, plin i dalje ostaje glavni izvor električne energije u toj zemlji.

Osjetljivost je povezana i s velikom integriranošću u europsko tržište plina, zbog čega je podložna šokovima iz susjednih zemalja poput Njemačke.

Poljska je također iznimka. Iako je od 2022. zabilježila rast obnovljivih izvora od 48 posto, osjetljivost na cijene plina ostaje visoka.

Razlog je prelazak s ugljena na plin, pri čemu plin sve više zamjenjuje ugljen, koji i dalje čini više od polovice proizvodnje električne energije.

"Usmjeravanje prema plinu, umjesto prema čistim izvorima energije, dovelo je do rasta proizvodnje električne energije iz plina za 132 posto u 2025. u odnosu na 2022.“, navodi se u studiji.

Za svaki rast cijene plina od 1 euro, cijena električne energije u Poljskoj raste za 0,36 eura po MWh.

Mađarska je također povećala osjetljivost na cijene plina za 22 posto u odnosu na 2022. Iako bilježi snažan rast solarne energije, nedostatak kapaciteta mreže i dalje je prisiljava na oslanjanje na plin radi stabilnosti sustava.